Proizvodnja antibiotika oksitetraciklina i vitamina C u farmaceutskoj industriji PLIVA počinje 1961. godine i ovi proizvodni procesi, zasnovani na biotehnologiji, naglašavaju potrebu obrazovanja stručnjaka koji će raditi u biotehnološkoj industrijskoj proizvodnji. Uz potporu PLIVE iste se godine uvodi prvi poslijediplomski studij „Biotehnologija“ na Biotehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potreba za stučnjacima iz područja biotehnologije 1980. godine rezultira osnivanjem Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF-a) kao samostalne visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu. Na PBF-u se najprije izvode dva studija – Prehrambeno inženjerstvo i Biokemijsko inženjerstvo, a kasnije se uvodi i treći studij – Nutricionizam. Od 2006. godine PBF izvodi preddiplomske i diplomske studijske programe prema Bolonjskom procesu kao i poslijediplomski sveučilišni doktorski studij „Biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo, prehrambena tehnologija i nutricionizam“

Razvoj biotehnologije, poglavito biokemijskog inženjerstva, u Republici Hrvatskoj može se pratiti kroz objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, izgradnju proizvodnih pogona prema idejnim i izvedbenim projektima biotehnologa, patentiranje postupaka za proizvodnju biotehnoloških proizvoda kao i kvalitetu krajnjih proizvoda. Težnja za okupljanjem biotehnologa i stručnjaka iz srodnih područja poradi unapređivanja svih grana biotehnologije, pružanja stručne i znanstvene pomoći kao i unapređivanja nastave iz biotehnologije na visokoškolskim ustanovama i to kroz održavanje javnih sastanaka i predavanja, organiziranje znanstvenih skupova i kongresa, dovela je do osnivanja Hrvatskog društva za biotehnologiju (HDB-a). Osnivačkoj skupštini, koja se održala 15. lipnja 1990. godine na PBF-u, prisustvovalo je 30-tak eminentnih znanstvenika okupljenih oko professor emeritus Vere Johanides, među kojima valja istaknuti prof. dr. sc. Marijana Bošnjaka (prvi predsjednik HDB-a), prof. dr. sc. Vladimira Marića, professor emeritus Zlatka Kniewalda, prof. dr. sc. Srđana Novaka i prof. dr. sc. Daslava Hranuelia, koji su kasnije obnašali dužnost predsjednika HDB-a. Potrebno je istaknuti i aktivnosti prof. dr. sc. Ivanke Pavušek, dr. sc. Ljubinke Vitale, dr. sc. Dubravke Hršak, prof. dr. sc. Srećka Matošića, prof. dr. sc. Želimira Kurtanjeka i prof. dr. sc. Vesne Zechner-Krpan, koji su kasnije obnašali dužnosti članova Izvršnog odbora i/ili predsjednika HDB-a. Za vrijeme domovinskog rata HDB je aktivno sudjelovao u procesu priznavanja Republike Hrvatske od međunarodne zajednice. Poslije domovinskog rata u vrijeme obnove hrvatskog gospodarstva aktivnosti HDB-a, kao što su održavanje znanstvenih skupova u cilju razmjene informacija i ideja u neposrednom i neformalnom komuniciranju između sveučilišta i industrije, bilo je od izuzetne važnosti. HDB je u periodu od 1999. do 2007. godine uz neizmjernu energiju idejnog začetnika professor emeritus Zlatka Kniewalda i predsjednika HDB-a, prof. dr. sc. Daslava Hranuelija i prof. dr. sc. Srđana Novaka, uspješno organiziralo pet znanstvenih konferencija s međunarodnim sudjelovanjem, koje su rezultirale izdavanjem zbornika iz područja primjene biotehnologije (medicina; zaštita okoliša; proizvodnja hrane, imunomodulatornih lijekova te energije i kemikalija iz obnovljivih sirovina).

HDB je član i aktivno surađuje s Europskom federacijom za biotehnologiju (EFB). Dugogodišnja uspješna suradnja HDB-a i EFB-a očituje se i kroz organiziranje međunarodnog tečaja „Bioprocess Engineering Course“ za doktorande i postdoktorande iz europskih znanstvenih institucija i industrije i šire, a koji se tradicionalno održava od 1998. godine. Od osnutka HDB-a hrvatski znanstvenici objavljuju svoje znanstvene, stručne i revijalne radove iz područja biotehnologije u najprije „Prehrambeno-tehnološkoj i biotehnološkoj reviji“, a kasnije u međunarodnom znanstvenom časopisu „Food Technology and Biotechnology“ , koji je glasilo HDB-a. Član HDB-a bio je i dugogodišnji glavni urednik časopisa professor emeritus Pavao Mildner, kao i sadašnji glavni urednik, prof. dr. sc. Vladimir Mrša. Članovi HDB-a članovi su Uređivačkog odbora časopisa, koji prema Journal Citation Reports (Thomson Reuters™) ima faktor odjeka (Journal Citataion Index) za 2015. godinu 1,179 (https://jcr.incites.thomsonreuters.com). Hrvatsko društvo za biotehnologiju danas broji oko 200 članova iz područja biotehnologije i iz ostalih produčja znanosti. Član je European Biotechnology Thematic Network Association (EBTNA) od 2012. godine i Hrvatskog inženjerskog saveza od 2015. godine.